Linkovi


lektire@net.hr
Ako vam treba lektira koje trenutno nema, pošaljite ime lektire i ime pisca na e-mail:
lektire@net.hr
Svoje lektire možete također poslat na lektire@net.hr
CARNIVAL OF SPACE
CARNIVAL OF SPACE

OGLASNI PPROSTOR
AKO ŽELITE DA SE VAŠ BANER ILI LINK OD VAŠE STRANICE NALAZI OVDJE; MOŽETE NAS KONTAKTIRAT NA E-MAIL: lektire@net.hr
box4

LEKTIRE, LEKTIRA, NOVE LEKTIRE

22.10.2010., petak

Vježbanje života - Nedjeljko Fabrio

Nedjeljko Fabrio



Vježbanje života


Bilješke o piscu
(Split, 14. XI. 1937.) Osnovnu školu polazio je u Splitu i Rijeci, gimnaziju u Rijeci, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u Rijeci kao urednik, voditelj Centra za kulturu i dramaturg narodnog kazališta "Ivan Zajc", zatim kao urednik dramskog programa HTV u Zagrebu. Od 1989. do 1995. predsjednik Društva hrvatskih književnika.

Bibliografija Nedjeljka Fabria
Romani: Vježbanje života (1985), Berenikina kosa (1989), Smrt Vronskog (1994)

Pripovijetke: Partite za prozu (1966), Labilni položaj (1969), Lavlja usta (1978), Izabrane pripovijetke (1990)

Drame: Reformatori (1967), Admiral Kristof Kolumbo (1968), Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara? (1969), Meštar (1970), Kralj je pospan (1971), Magnificat (1978)

Eseji: Odora Talije (1963), Apeninski eseji (1969), Štavljenje štiva (1977), Kazalištarije (1987), Maestro i njegov šegrt (1997), Koncert za pero i život (1997)

Prijevodi s talijanskoga (izbor): Luigi Fiorentino: Drevni Morteti (1964), Između krasa i talasa (1966), Luigi Pirandello: Gorski divovi (1968), Alberto Moravia: Raj (1971), Pier Paolo Pasolini: Pjesme (1973), Vincenzo Cardarelli: Pjesme (1974), Sandro Penna: Četiri stotine stihova (1977), Carlo Goldoni: Lepeza (1978), Piero Chaira: Biskupova soba (1978), Posljednji dio puta, I-II (Talijanska pripovijetka 1945-80), Scipio Slataper: Moj kras (1985), Leonardo Pinazuti: Giacomo puccini (1997)

Romani Nedjeljka Fabria
U romaneskoj duologiji Vježbanje života (1985) i Berenikina kosa (1989) Nedjeljko Fabrio problematizira talijansko-hrvatske odnose na jadranskoj obali u dugome vremenskom razdoblju, i to prateći egzistencijske drame pojedinca i kolektiva.
Posrijedi je modernizirana varijanta povijesnog romana u kojem se ispreplitanjem dokumentarne građe, historijskih zbivanja i fikcijskih "dopisivanja" postižu osobiti učinci. Pojedinačne egzistencije kod Fabrija su redovito žrtve globalnih odnosa: politike i nacionalne mitologije. Djela pokazuju svojevrsnu opsjednutost poviješću koja se interpretira kao izvor zla, stradanja i patnje. Karakteristični pojavni oblici povijesti su ratovi, okupacije i progoni. U Fabrijevoj umjetničkoj viziji čovjek je potrošni materijal povijesti, marioneta kojom upravljaju mehanizmi vlasti i ideologije. Veliku pozornost autor posvećuje stilu i jeziku, koristi se postupcima posuđenima iz glazbe (kontrapunkti, provodni motivi, eufonijski efekti), a česti su i tipično postmodernistički efekti (samosvjesna naracija, poigravanje pripovijednim konvencijama, dupliranje narativnih glasova i sl.). U intertekstualnom romanu Smrt Vronskog (1994) umjetnički je odgovorio na neposredan izazov – problem Domovinskog rata.

Fabula

Knjiga Prva
- otac je doveo sina, Carla, u brodogradilište svom starom prijetelju jer ga nije imao čim prehraniti
- otac se zvao Timoteo, a sin, Carlo, dobio je ime po savojskom kralju, jer je tada njegov otac ratovao u austrijskoj vojsci protiv Napoleona
- prisjetio se toga i to rekao sior Toninu, kojemu je namjeravao dati sina
- sior Tonina je pristao da Carlo ostane kod njega, a otac je još poručio sinu na rastanku: "Ne osvrći se nikad. Ako ti tko stane na put, a ti mu se ugni. Zapamti to i bit ćeš sretan. "
- Carlo je odrastao u brodogradilištima i slušao priče o "obećanom gradu", Rijeci
- pisac opisuje kako je Rijeka izgledala u četiri godine pod francuskom vlašću (18.-19.)
- nakon toga su se Mađari okomili na Rijeku i govorilo se o tome u Italiji
- tako je Carlo, 1822., došao u Rijeku
- brzo se probio i postao vrsni konopar, a zatim je pravio i trgovao konopljem
- jednog dana se osamostalio i našao ljude koji su radili za njega
- sam je sebi rekao da je utekao iz gladi, došao u Rijeku i da se više ne vraća kući; sjetio se očevih riječi
- domino je bila njegova omiljena igra, a govorio je da su svi ljudi upleteni u neku igru (26.)
- Carlo se oženio s Fanicom i ona je ubrzo zatrudnjela i htjela je roditi u maminoj kući u Gomili
- napokon je rodila, ali uz pomoć liječnika kojeg su prekasno pozvali
- rodio se sin Fumulo,a Fanica je od poroda umrla
- ukrajinsko žito se nakupljalo u hrvatskom primorju i stizalo je iz luke Odese
- došao je jedan riječki Englez iz Engleske i pričao o tome kako bi trebalo industrijalizirati zemlju i grad Rijeku, ali je ubrzo morao otići jer su se ljudi na njega okomili
- Carlo je sa sinom Fumulom živio malo dalje od grada i išao na izlete
- čuli su za pojavu parobroda i željeznice koja bi trebala doći do Rijeke
- Carlo je rekao da on ne bi nikom koristila
- Fran je se sa svojim unucima Jakovom (10), Jovaninom (8) i Josipom (3) spremao otići u vinograd
- bojao se Francuza, a kad je čuo vijest da je u Parizu izbila buna i da je kralj Ludovik Filip srušen s prijestolja, sjetio se kako su Francuzi objesili njegovog brata, Matiju
- Francuze su svi mrzili u vrijeme Ilirskih provincija
- vrijeme je to burnih događanja i bana Jelačića, pobuna protiv Mađara
- Fran je govorio da je svijet poludio i zbog toga mu je bilo drago
- sa Franom su stanovali i sin mu, Jožica, njegova žena, Tonka i sinovi
- Tonka je toga dana išla odvesti blago na pašu i vidjela je vojsku pa se vratila i javila svojima
- kad je vojska prošla poslala je Tonka Jakova doa ode po oca, Jožicu, i da mu kaže da se vrati kući
- vojska se našla pred gradom Rijekom i vice-kapetan grada je predao Rijeku 31. kolovoza 1848
- ljudi su bili sretni i tako su i dočekali vojsku, izvikivali su: "Živio naš ban Jelačić"
- prvo je Josip Bunjevac, podžupan Zagrebačke županije i banski povjerenik projahao kroz grad sa dva zapovjednika konjičkih vodova, a zatim je ušla i pješadija
- došlo je do tučnjave između građana koji su bili za Hrvatsku i onih koji su bili za Mađarsku Rijeku i za autonomiju
- u toj je tučnjavi skoro stradao Fumulo, kojeg je spasila jedna gospođa
- talijanski jezik je i dalje ostao službeni i dotadašnja prava su ostala nepromijenja u Rijeci, ali se promijenio politički status grada (53.-54.)
- Jelačić je 13. studenog postao gubernatorom Rijeke
- po Lujzijanskoj cesti vozila je jedna diližansa sa istaknutim časnicima i jednim austrijskim majorom
- on je izašao u Severinu, a trojici časnika se pridružio jedan Slovenac, hidrograf
- u Skradu su svi izašli, a došli su novi putnici koji su putovali za Rijeku: žena, Flora, slikar, Židov i neki muškarac u narodnoj surki s gajtanima
- muškarac je rekao da je Hrvat i da je uz ilirski pokret, a Židov je rekao da bježi na jug, u Rijeku, što dalje od Mađarske u kojoj je buktio rat
- u Rijeci muškarac (Fran Kurelac) će raditi u jednoj gimnaziji, a Židov će otvoriti fotografsku radnju
- na stajalištu u Rijeci Floru su dočekale neke djevojk, a učitelja, Frana Kurelca, ravnatelj gimnazije i jedan Čeh, direktor gimnazije u Ljubljani
- jedan batulj pješaka, Talijana, se utaborio u Rijeci
- ljudi su ih došli vidjeti, pa je i Carlo otišao
- pričao je s jednim talijanskim vojnikom i saznao da vojska ide u Mađarsku i da mu je otac umro
- rekao je vojniku tko je i da pozdravi njegovu sestru, sora Mariju, ali vojnik to nije uspio učiniti jer je poginuo u ratu
- Carlo je rekao Fumulu da mu je umro djed
- zajedno su otac i sin provodili dane i Carlo mu je pričao priče (69.-70.)
- u Rijeci su se ljudi počeli zvati Croate i počela se isticati hrvatska trobojnica na brodovima
- Jožić se veselio novoj vlasti i želio je da djeca "vide Hrvatsku" bana
- banabečki Dvor je donio novi ustav kojim su se nametnuli Hrvatima jer se im zaprijetili, ako ga ne prihvate, da će ih držati pobunjenicima, kao i Mađare
- ljudima je nametnut apsolutizam i opet je propalo hrvatsko gospodarstvo
- umjesto do Rijeke, izgrađena je željeznica od Siska, a Rijeka je zaboravljena
- jedrenjake je polako zamjenjivao parobrod
- jedan Čeh, Vit Otokar Dobiaš je naslikao Carlov portret
- jednog dana u luku su uplovili parobrodi ("crni jedrenjaci")
- kraj školske godine – Jovanin Despot čita naglas "Govor o preporodu knjige slovinske na Jugu" – koji je napisao Fran Kurelac
- tom događaju su prisustvovali svi učitelji u gimnaziji,a Fran Kurelac je otpušten zbog toga
- Fumulo je pitao Carla da li mu je majka bila Hrvatica
- Carlo je odgovorio da je, a Fumulo je rekao da su njegovi prijatelji u školi protiv Hrvata jer su oni krivi za ovakav težak život
- Fumulo je odrastao i vidio je kad je u posjet gradu došao Franjo Josip
- njegovo ime je odtada bilo "utkano u ratni sjaj tih dana", ali zabunom; on to nije nikom rekao pa ni svojoj kćerci Mafaldi
- svi su ga zvali "junak od Magente"
- u pokladno vrijeme (između 1852-1859) Fumulo i njegovi drugovi odlučili su uplašiti Hrvaticu, ženu uglednog Leopolda Franine i osvetiti se zato što su Hrvati krivi za to teško razdoblje Rijeke
- Fumulo je zapalio krinolinu i cijelu Hrvaticu; poslije tog tragičnog događaja nije izlazio danima iz kuće, niti je razgovarao s prijateljima
- Austrijanci su napravili pohod na Sardinsko kraljevstvo
- svi njegovi drugovi su se prijavili za pohod, ali Fumulo nije jer je vidio kakav je bio jedan ishod bitke – Austrija je izgubila s velikim žrtvama
- Carlo je želio posjetiti dom umrle Fanice u Gomili i Fumulo ga je vozio
- Fumulo je ostao u kočiji i nije želio ići vidjeti kući, naišla je jedna djevojka (prostitutka) i zvala ga da pođu u posjet mammi Flori, ali je morao čuvati kočiju
- Carlo je došao tamo jer je morao tražiti od njih dopuštenje da prebaci Faničine kosti u obiteljsku grobnicu koju je namjeravao sagraditi
- Carlo je bio pozvao da dođe u posjet svom ortaku na posjedu pod Učkom; poveo je i sina
- mislio je da će tako poboljšati odnose sa sinom
- ponovo su poklade, ali su življe nego prije jer je car Listopadskom diplomom vratio Hrvatskoj i Ugarskoj sustav vlasti (sabor i parlament)
- cijela mađarska javnost je tražila natrag "svoju" Rijeku
- 1861. su ljudi tražili da škole u Rijeci uvedu hrvatski jezik, a Mađari su tražili da se vrati stanje kakvo je bilo 1848.
- husari su zaposjeli grad sljedećih dana
- Hrvati i Mađari su se svađali
- Fumulo i prijatelji su odlučili posjetiti mammu Floru i njene djevojke
- Fumulo je baš želio upoznati mammu Floru, pa je lagao i dospio kod nje
- kad je skinula steznik on je rekao da je sve laž i ona ga je ispratila i rekla da joj je dužnik
- u dvorani Casino Patriottico su bili neki Mađari, Fumulovi prijatelji i ostale maškare
- jedan je Hrvat govorio kako bi Rijeka trebala pripasti Hrvatskoj
- Fumulovi prijetelji su željeli zapaliti jednu slamnatu lutku, ali Fumulo ih je u tome spriječio jer se sjetio kako je spalio Hrvaticu
- došlo je do tučnjave, u dvoranu su uletjeli oružnici i izjavili da je uvedeno opsadno stanje u Rijeci
- iako je izdao Listopadsku diplomu, sva je vlast ostala u njegovim rukama
- Carlo je odlučio svoj posao prenijeti na Fumula i zato ga je predstavljao vlasnicima brodova
- nije, međutim, znao da ga ljudi već pomalo žale
- u grad je došao peštanski orpheum (cirkus) i Fumulo je svake večeri išao tamo jer je ugledao jednu djevojku, Andor Zsuzsa (Žuža), najavljivačicu koja mu se svidjela
- jednom je nabrao travanjskog cvijeća i preko blagajnice ga poručio djevojci, a ona je njemu na kraju predstave poklonila cvijet kukulj
- upoznao se s njom, ali se nisu mogli sporazumjeti jer on nije znao mađarski, a on nije znala nijedan drugi jezik; stalno su odtada bili zajedno
- riječki Hrvati su na Grobničkom polju posvećivali županijski barjak, a došao je i Josip Juraj Strossmayer
- ungarezi (mađari) su spremali demonstracije i gađali Hrvate u kočijama kamenjem, on koji su silazili sa Grobničkog polja
- pogodili su i Andoru Zsuzse i ona je ostala na mjestu mrtva
- pokopali su je skromno, a dva dana kasnije peštanski orpheum je napustio grad
- Jakov je sad radio umjesto Jožića jer je Jožiću stradala noga u nesreći
- Jakov je svaki dan donosio vijesti i jednog dana je donio vijest da je nastala država Austo-Ugarska, a to je uredio Mađar Franjo Deak
- Jovanin je u to vrijeme bio kancelir u Bakru
- Mađari su u Rijeci bili oduševljeni takvom državom
- Josip je bio u vojsci i poginuo, a poslije toga je i Fran umro
- Jakov je bio ogorčen što Hrvati prelaze na stranu Mađara i što postaju Mađari, pa je zajedno s Jovaninom strgao mađarske i austrijske zastave s jedne zgrade i ostavio ih u blatu
- Fumulo je mjesecima išao mammi Flori
- otvaranje Sueskog kanala je otežalo plovidbu jedrenjaka,a Carlo i prijatelji su mislili da doba jedrenjaka tek dolazi
- to je bilo 70-ih godina 19. stoljeća
- Rijeka je opet dobila na važnosti, ovaj put za Ugarsku
- parobrod se polako približavao i ljudi su željeli da Carlo bude sudionikom izgradnje prvog domaćeg parobroda
- Carlo i prijatelji nisu vjerovali u sve to – to su za njih bile bedastoće
- Fumulo je uložio novce za gradnju željeznice Karlovac – Rijeka, a da to otac nije znao
- na Novu godinu, 1872., su Fumulo i prijatelji bili u svratištu "Re d' Ungheria"
- tu su odsjela i dva poslanstva: crkveno – koje je išlo u Bosnu i austrijska vojska – htjela je ispitati Rakovačku bunu koja se zbila u listopadu te godine
- Fumulo je tada održao govor o neprednoj Rijeci i parobrodima i zaželio svima sretniju novu godinu
- Carlo je prenio ostatke Franice u novu grobnicu, koju je napravio
- Jožičina noga se nije oporavljala već je bilo još gore
- Jakov je bio pritvoren zbog toga što je napravio – odala ga je žena njegovog prijatelja
- poslije tpga nije mogao naći posao, a i Jožić je umro
- Jakov je ostao domoljub, a brat Jovanin je, zbog svog posla, prestao biti domoljub (137.-138.)
- Jovanin je donosio kući vesele vijesti o velikom gradu, a Jakov je mrzio Rijeku i želio da propadne
- čuo je za postojanje "Narodne čitaonice", ali tu su bili samo gospoda – njegovi sunarodnjaci i istomišljenici
- Carlo je rijetko išao igrati domine u "Malu Peštu" jer se promijenio vlasnik i ljudi su tamo dolazili samo radi kartanja i alkohola
- saznao je da je sin uzeo novcew i uložio ih u željeznicu i to ga je boljelo jer je mislio da će Fumulo krenuti njegovi stopama
- posao s jedrenjacima mu je propadao
- mislio je razgovarati sa sinom, da vidi kada će se ženiti, jer su se njegovi prijatelji već pooženili (i Lorenzo i Gregorio i Mattia i Carlo), ali nije razgovarao (141.-143.)
- Fumulo se, sa 37 godina, oženio Ludovikom (17) i prestao odlaziti mammi Flori
- na dan vjenčanja Carlo se nije mogao sjetiti kako izgleda njegova Fanica, ali je prvi održao govor mladencima i poklonio Ludoviki prsten koji je pripadao Fanici
- kad je nadvojvoda carević Rudolf dolazio u Rijeku, mnogi su izvjesili hrvatske zastave
- međutim, skupina gradskih fakina je po noći poskidala sve zastave; tako je izvještavao "Obzor" (7. XI. 1877, u Zagrebu)
- optužili su Talijane da su oni to napravili, ali su Talijani reagirali i rekli da se krivi gradski fakini, na čelu sa gradskom vlašću – Mađari
- Jakov je čuo za taj incident (piščev komentar – 154. str)
- Carlo, Fumulo i Ludovika su živjeli zajedno na Mlaki
- Fumulo se primakao vrhovima uprave Željeznice i postizao uspjeh
- jednom je došao Gustav Wagenmann i rekao da planira izgraditi rafineriju nafte u Rijeci i najbolji prostor za to je bila Mlaka
- Fumulo je rekao Ludoviki da će se preseliti na Podmurvice, radi gradnje
- Ludovika je, nakon punih pet godina kasnije, zatrudnjela
- Jakov Despot je uspio naći posao u rafineriji i upoznao je inženjera Barača, koji je bio voditelj rafinerije u osnutku
- znao je što je Jakov napravio prije (strgao mađarske i austrijske zastave i bio pritvoren)
- ponudio mu je dvostruku plaću i premještaj njegove cijele obitelji (imao je Jakov i sina Šimuna, od 5 godina) u novu zgradu – zato jer je i sam bio domoljub
- iste godine, 1883., Ludovika je rodila djevojčicu, Mafaldu, i godinu dana kasnije sina, Amadea
- Carlo je bio pozvan na sjednicu Trgovačko-industrijske komore na kojoj se raspravljalo o izbjegavanju potpune propasti ugarsko-hrvatskoga brodarstva
- tih je dana u Rijeci, a i u cijeloj Dalmaciji i Italiji vladala kolera
- Ludovika nije s djecom išla u grad
- Carlo Wagner, Fumulov prijatelj, obolio je i njegova žena je molila Carla da ih odveze u karantenu
- mislio se da uopće nije bolovao od kolere već da je bio pijanac – tako je izjavio liječnik Brunetti
- bolesnik je noću umro, navodno od gastro enteritisa
- grad je zamro zbog bolesti
- Carlo je posjetio svoju unučad, ali mu nisu smjeli otvoriti vrata
- Carlo je ubrzo obolio i umro, a uskoro je i Ludovika
Knjiga druga
- 1947, u jesen, plovio je parobrod prema sjeveru
- prošlog proljeća su se u jednoj dvorani sastali ljudi, Splićani i govorilo se o tome kako je Rijeka pripala Novoj Jugoslaviji, a trebala bi i Istra
- treba početi obnova Rijeke i brodogradnje, a iz Splita će se krenuti
- na tom brodu za Rijeku putovali su inženjeri i radnici i Lucijan
- putnici su pričali o ratu i o ženskama, a Lucijan je to slušao
- Vjenceslav je kartao sa ljudima i sjetio se svog djeda, Jakova; bilo mu je oko četrdeset godina i pričao je ljudima o svojoj kćerki koja je umrla u partizanskoj bolnici
- Lucijanu je moglo biti 9, najviše 10 godina
- Lucijan i njegovi roditelji upoznali su Despotove (Vjenceslav Despot i njegova žena) na brodu
- brod je uplovio u Rijeku
- Mafalda (60 ili 65 godina) je živjela sa svojim sinom, Oresteom, snahom Wandom i unučadi
- pisac nas vraća u prošlost (kroz Mafaldin lik), kad je Fumulo bio živ
- Fumulo je pomogao Mađarima izgraditi željeznicu, ali je bio nesretan zbog tragedija u obitelji (otac i žena su umri od kolere)
- prestalo je blagostanje između Mađara i Hrvata
- Fumulo se i dalje trudio zadovoljiti mađarske vlasti, uvesti električni tramvaj, ali njegov sin, Amadej je bio protiv toga i radio je demonstracije s vršnjacima
- isto tako je i Fumulo radio protiv svog oca, Carla
- Mafalda je probudila ukućane: sina, snahu, unuka Parsifala i unuku Emiliju
- Mafalda je, kad je otišla od groba svoga djeda, upoznala Vjenceslava Despota koji je tražio grob svoga oca, ali ga nije našao
- ponovni povratak u prošlost
- Amadej je postao član konspirativnog društva "Giovine Fiume" i imao je sastanke sa svojim prijateljima u njegovoj sobi – oni su bili autonomaši
- odlučili su napasti hrvatske sokolaše i to je rekao Mafaldi
- napali su ih i on je poveo Mafaldu, a ona je umalo stradala, ali ju je spasio Bruno
- Jovanin Despot je živio u vili na Sušaku
- Jako Supilo, brat Frana Supile je stradao u tom napadu
- došlo je do svađe između Frana Supile, predstavnika Hrvata i Rikarda Zanella, predstavnika Talijana u Rijeci
- Mafalda je pamtila da se to desilo 1906. godine, a sljedeće godine se udala za Bruna
- Amadej je, zajedno s Luigijem Kussorom, prebjegao u Kraljevinu Italiju i prijavio se kao iredentista i zatražio da, kao dobrovoljac, bude upućen na frontu
- Italija je 1915. napala Austro-Ugarsku i Bruno se prijavio za rat na strani Austrije
- Amadej je pisao pisma kući, ali treće pismo nije nikad stiglo – Bruno ga je ubio u pohodu, a ubrzo je i Bruno stradao od strane svojih vlastitih topova
- ugarske su vlasti predale grad predstavnicima Narodnog vijeća jugoslavenskog (239.-240. - "Novi list")
- Talijani su došli u grad s vojskom i preuzeli vlast
- Jakov je te večeri umro, a Jovanin mu nije došao na pogreb jer nisu bili u dobrim odnosima
- Benito Mussolini je govorio o Rijeci u Teatro Verdi i rekao sa će "pod svaku cijenu biti talijanska"
- u grad je došao Gabrielle D' Annunzio i Mafalda se sjetila kako ga je prvi put ugledala sa 24 godine
- D' Annunzia su smatrali Izbaviteljem i on je proglasio aneksiju Rijeke Italiji, ali pod samostalnom upravom
- te noći je počelo iseljavanje Hrvata iz grada
- došlo je uskoro do borbi između D' Annunzievih legionara i ardita i talijanske kraljevske vojske kojima legionari nisu željeli predati Rijeku
- u gradu je došlo do pokolja, stradali su nevini civili
- Fumulo je vidio jednu ženu, koja je stradala od bombe – sjetio se kako je on spalio Hrvaticu i njenu krinolinu – i dobio je infarkt; umro je i sahranjen je u Carlovoj grobnici
- 1921. Comandante (D' Annunzio) je napustio Rijeku, a 1924. talijanski kralj, Viktor Emanuell treći je ušao u Rijeku i Rijeka je pripala pod fašističku vlast
- partizani su zauzeli Rijeku i Enriko Šušnjar je otišao u Italiju dok su ostali: Mafalda, Wanda i Oreste, mladi Francovich i Ugo Osojnak ostali u Rijeci
- mladi Francovich nije nipošto želio otići iz Rijeke iako su njegovi roditelji otišli
- Fabrijeva definicija rata (270.)
- fašistička je Italija kapitulirala (8.rujna 1943.)
- Rijeka nije više bila Italija jer je vojska otišla iz nje
- Narodno Oslobodilački Odbor je poticao na ustanak protiv talijanske i njemačke vojske (274. – letak)
- talijanska vojska je pozivala Talijane u gradu da spase ono što mogu
- Francovichevi roditelji i još neki ljudi du pobjegli u Italiju
- Nijemci su drugi dan ušli u Rijeku, ali su nakon dvije godine otišli
- uoči Praznika rada u svim su Domovima kulture održavane prigodne akademije tj. čitali su se referati i bio je bogat kulturno-umjetnički program
- Talijani su trpili takvo stanje u kojimu su oni bili podređeni, stariji učenici su radili u školi demonstracije, a Parsifal se pravio bolestan ili se ozlijedio svaki put kad je trebao nositi barjak
- sve je uređeno po uzoru na Rusiju i Lenjina – socijalizam i komunizam
- održavale su se manifestacije, mimohodi učenika – pionira
- Vjenceslav Despot je dobio pismo i otišao kod jednog očevog prijatelja, koji mu je rekao da zna nešto o Šimunovoj smrti
- saznao je da je Šimun bio streljan 1944. od strane Nijemaca
- Lucijan je u školi bio najbolji čitač i na satu je čitao Dantea
- Lucijan je viđao malu, plavokosu djevojku, koja je uvijek išla sama i nije znao njeno ime
- učenici su gledali ruske filmove, posjetio ih je jedan ruski zubar i ismijali su ga zbog njegovog izgovora, a došlo je i vrijeme prvih ljubavi
- za vrijeme jedne predstave u kazalištu, Lucijan je vidio svoju Beatrice i sjeo kod nje
- poslije je saznao da se zove Emilija
- oboje su tada imali 14 godina i stalno su od tada bili zajedno
- Persifala škola uopće nije zanimala i nikome nije govorio da je Emilija zaljubljena u Lucijana
- jedino je Mafalda saznala, ali nije nikom rekla
- Talijani su i dalje (1952.) željeli da im se vrati i Trst, i Rijeka, Pula i Zadar
- Jugoslaveni nisu željeli na to pristati i prekinuli su redovite diplomatske odnose s Vatikanom, kad su fašisti pokušali zapaliti slovensku srednju školu
- Oreste je saznao da je Emilija zaljubljena u Lucijana, kad mu je rekla Mafalda koja je željela da se cijela obitelj vrati u Italiju
- zato je Emilija bila kažnjena i Lucijan ju je tješio
- Parsifal je odlučio sam otići u Italiju (kod kuće su tim, političkim, stvarima njemu napunili glavu)
- 1935. je Oreste sa Wandom otišao u Bavarsku na jednu predstavu Svečanih igara u Bayreuthu
- tada je bila izvedena i mistična drama "Parsifal" Richarda Wagnera i tako su nazvali svoga sina
- (od arapskog parseh, čist i fal, lud, jednostavan)
- pomišljao je Parsifal kako će se javiti svojima iz Italije, ali nije uspio – poginuo je
- roditelji su mislili da je Parsifal dobro i da će se javiti, samo je Mafalda sumnjala u to
- svi su u kući mrzili Lucijana i govorili da je on glupan, ništarija i komunist
- dvoje zaljubljenih, Emilija i Lucijan, mislili su da ih ništa ne može odvojiti
- u jesen 1954. odlučeno je da Trst i okolica pripadnu Italiji, a Rijeka da ostane u Jugoslaviji
- tako su se vlade dogovorile u Londonu
- ljudi su mogli, ako su željeli, otići iz jedne države u drugu i imali su rok do siječnja 1956.
- i talijanska obitelj se odlučila preseliti
- Lucijan je bio kod Emilije, kad nikog nije bilo kod kuće, po prvi put
- darovala mu je prsten koji je pripadao njenoj praprabaki Fanici
- Mafalda je došla odmah kad je Lucijan otišao i rekla Emiliji da sve zna što je muči, da je ona kriva i da ne traži od nje da joj oprosti jer ne može
- Emilija je pitala zašto svi ne mogu biti jedno, misleći pritom na Talijane i Hrvate
- Mafalda je rekla: "Emilija moja, pa to je povijest. "
- Mafalda je posijekla sve ivančice (znak fašista) što ih je prije posadila i posljednji put odnijela na grob svojih predaka; sjetila se Parsifala i saznala, još prije, što se s njim dogodilo (364.)
- vlak je polazio za dvadeset minuta i vozio je putnike u Trst
- mladi Francovich je rekao da nikada neće doći za njima (za Mafaldom, Oresteom, Wandom i Emilijom) u Trst
- Ugo Osojnak je izjavio da će on doći poslije za njima
- i obitelj Despot se ukrcala u taj vlak, a Mafalda se tome čudila
- Lucijan je došao ispratiti Emiliju; i on je odlazio za par dana u Zagreb, na studije
- dok je vlak odlazio on je trčao uz njega i držao Emilijinu ruku (365.-371.)
- "Kod izlaza, na rastanku mladi Francovich pruži Lucijanu ruku. Lucijan ne zamijeti ni starčevu desnicu ni...primjeti jedino da je već kasna jesen i da lišće na stablima ispred kolodvora bijelo bijelo" - kraj

Tema: talijansko-hrvatski odnosi na jadranskoj obali u dugome vremenskom razdoblju

Mjesto radnje: Rijeka

Vrijeme radnje: 1800 – 1956.

Rodoslovna stabla:

Talijanska obitelj

Hrvatska obitelj




Kritika - Julijana Matanović

Povijesni roman / roman o povijesti
"...hrvatski roman u kojem je povijest postala predmetom književne obrade jedini je romaneski žanr koji od svojih početaka do danas ne zamire, dakle ne povleči se s književne scene duže vrijeme, da bi se, u povoljnim mu književno-stilskim, ali i društveni prilikama, iznova nametnuo. "
"...Istodobno, ozbiljnije bi generičke analize pokazale da su svi ti tekstovi njegovali, kao što je već rečeno, nekoliko sekundarnih slojeva kojima su privlačili širu čitateljsku publiku, umanjujući nerijetko, i to treba priznati, literaturu kakvoću djela. "
"...Ponovno antikvarni duh potrošača povijesti, i čitatelja i autora, progovara kroz, danas dominantni romaneski model u hrvatskoj književnosti... Ono što većini autora danas zajedničko jest, uz te osnovno antikvarne zadaće, kritički odnos prema povijesti. I upravo tu leži razlika između žanra povijesnoga romana i romana o povijesti."

Startna pozicija novopovijesnoga romana
Jedan od danas, uz Ivana Aralicu i Feđu Šehovića najznačajnijih autora novopovijesnoga romana jest Nedeljko Fabrio. Fabrio je još 1967. u tekstu Suvremenost kao tradicija hrvatskoga povijesnog romana s posebnom pažnjom analizirao roman VUCI Milutina Cihlara nehajeva, zaključivši uz interpretaciju sljedeće: "Ostaje nam da se u razini ovoga načina mišljenja, zapitamo: nije li slom Krste Frankopana ujedno i slom ideje koju utjelovljuje? Nije li, dalje, njegova mogućnost da izvojuje mjesto Ideji prilog tvrdnji da je ona ostvariva? (Jer, ne samo da Krsto Frankopan tjelesno gine – u stranačkom ratu hrvatskoga plemstva oko izbora Zapolje, odnosno Ferdinanda za kralja – nego on povelik dio romana provodi ili kao zatvorenik, dakle nemoćan da sudjeluje u povijesti, ili pak osobno odsutan s mjesta na kojima se kuje sudbina njegove Hrvatske." Tu počinju korijeni hrvatskoga novopovijesnoga romana.

Fabrio je u prostoru tretiranja povijesti nastavio liniju započetu u Nehajevljevu romanu. Oba su Fabrijeva romana, i Vježbanje života i Berenikina kosa (1989.) napisana u modi manirističkog pisma. Za njih se već uvriježila oznaka «jadranska duologija». Vježbanje života nosi generičku oznaku kronisterija, koja je posuđena od Viktora Cara Emina (1870.-1963.) i u njegova romana Danuncijada (1946.), s kojim, kako je to već u književnoj kritici i zabilježeno, Fabrijevi romani, dijele brojne tematske i oblikovne srodnosti. Osnovni pripovjedački tijek prekida se uključivanjem građe koja dolazi iz neliterarnih prostora (najčešće su to odlomci novinskih članaka), upozorava se na prisutnost tjelesnog pripovjedača, intermendijalni elementi u funkciji su razvijanja priče, uočljivi su brojni oblici intertekstualnih komunikacija, nerijetko prolazimo kroz metajezične pasaže koji najčešće uključuju u sebe i pozive čitatelju na sudjelovanje u priči.

U citatu koji slijedi se kroz autotematički iskaz ne opisuje samo poetika Fabrijeva romana, nego i jasno naznačuje način na koji suvremeni pripovjedač demonstrira svoju dvojbu proizašlu iz susreta bezimenog pojedinca sa političkom poviješću, poviješću koja je prema takvim likovima uvijek bila jednako opora: "Mogao sam priču o tebi, Lucijane, i o tvojoj nježnoj, gotovo dječačkoj ljubavi započeti odmah, ali sam radije izabrao duži, mnogo duži put, smatrajući da sam kao pričalo dužan ispovijediti sve što znam o biologiji obitelji u koju ćeš se, Lucijane, igrom slučaja uplesti. Zamjerit ćeš mi to, znam: ljudio su navikli objedovati s nogu, istodobno obavljati sto poslova, razgovarati nedorečenim rečenicama. Još ćeš mi više zamjeriti što posižem za poviješću. Ah, kako je priča bez nje zabavna, a pričanje lako i neobavezno. Ali nisam ja zvao povijest, nisam ja izmislio povijest! Pa ona se sama kao suh čičak, nametljivo i do krvi ranjivo lijepila o moje pripovijedanje! Kadd god sam započinjao priču, a kroz nju je, kao onaj grad iz bajke, brže-bolje prorastao drač i korov povijesti: jalovost, ludost, smrt. Zar je povijest nešto drugo? Zar sam sve ovo zaista ja izmislio? "

Sadržaj i analiza romana
Fabrio, dakle, prati genologiju dviju obitelji (hrvatsku uvodi u četvrtom poglavlju romana), od trenutka kada Carlo (rođen negdje 1800.) iz Italije dolazi u Rijeku, taj grad bez oca i majke i u njoj nastavlja osobnu vožnju poviješću, poviješću u koju od toga trenutka biva utkana i povijest civilizacije (izgradnja rafinerije nafte, izgradnja željeznice, izum parobroda...) kao gotovo prosvjetiteljska ideja napretka. Kroz dvije obitelji, toliko različite i slične u isto vrijeme, kroz ta dva, samo površnim čitanjem, antitetična para, Fabrio pokazuje kako povijest vježba živote pojedinaca neovisno kada su, gdje su, pa čak i od koga su rođeni. Zbog toga su upravo godine u kojima se pojedini segment priče odvija, taj prvi rekvizit klasičnoga povijesnoga romana ovdje gotovo neprimjetno utkane. Znamo da Šenoini, Tomićevi ili Kumičićevi povijesni romani gotov uvijek započinju godinom, reći ćemo započinju smještanjem radnje u vrijeme, i ta je godina, kao i ostale koje će uslijediti u priči a po zakonima povijesnoga kalendara, označena brojkom. Godine su u Fabrija, u osnovnom tekstu, napisane kao riječi. Samo se u citatima one napisane kao prave godine, jer citati otkrivaju autorovu pripremnu radnju, upućujući na materijale koje je Fabrio imao pred sobom pišući roma, dakle na ono što jest dio službene povijesti. Uostalom, Fabrio će na tu povijesnu relativnost, stalnu ponovljivost u kojoj se godine bitaka, osvajanja i potpadanja pod nečiju drugu, a uvijek tuđu, vlast utapaju u živote pojedinaca ostavljajući identične čičke na njihovoj odjeći i identične ožiljke na njihovu tijelu, izravno i upozoriti riječima kakvima nema mjesta u klasičnom povijesnom romanu: "U ljeto te, ili svejedno koje od tih godina." Za sudbinu njegovih junaka, osoba o čijim imenima šute velike povijesti i čiji se životi odvijaju u međuvremenima nisu bitne godine i prostori povijesnih poprišta: "Četrdeset i osme, u ime jednistva države, Beč je ucjenjivao Peštu – i zakinuo svoje saveznike Hrvate. – Sada četrdeset i sedme, u ime jedinstvene države Pešta ucjenjuje Beč – i zakida svoje saveznike Hrvate. Milo za drago. A račun će im platiti saveznici Hrvati, 'sad i vazda i u vik vika' – rekao je Jožić. "
Fabrijev pripovjedač, a tako je u većini novopovijesnih romana, "uvjeravačke prostore" umeće između pojedinih pripovijednih dijelova. Indikativno je i to da se građa s jakim elementima realističnosti za Fabrija ne krije u velikim dokumentima, izvodima iz junačkih knjiga rođenih, napisanim povijestima nekih naroda iz pera autoritativnih povijesničara, nego se ona najčešće preuzima iz prostora novinskoga tiska.
Dva su načina na koje Fabrio unosi dokumente u svoju priču. U prvom ih grafički odvaja od osnovne priče: citat iz "Slavenskog juga" od 3.IX.1848., pismo Ivana Kukuljevića Josipu Jelačiću od 9.VIII. 1849. i drugi. Drugi način unošenja citata je način uobičajenog citiranja, kada se citat nadovezuje, kao oprimjerenje, ranije izrečene tvrdnje, npr: Mafalda je, u vrtu, glasno, čitala uvodnik novoga gradskog dnevnika: "Mi hoćemo aneksiju Italiji... " (str. 46.).
U Fabrijevoj su priči svoje mjesto našli slabi junaci, oni na kojima drugi, točnije pobjednici, svojim terorom pišu povijest.
Povijest upozorava samo na ponovljivost istih situacija i ne pruža mogućnost ni za kakve korekcije čija je nužnost, zbog iskustva stečenog "učenjem o drugima" unaprijed vidljiva. I zbog toga je baki Mafaldi, naviknutoj na zakone koje nameće povijesna uronjenost, pripovjedač stavio u ruke srp, da njime "presudi" onima oko sebe, Emiliji i Lucijanu kao simbolima povijesnog "reda stvari".
Citat: "uzima srp u desnu ruku, zagazi jednom nogom (a bila je obuvena u gumene čizme) među ivančice što su, pod zidom, slijedile krivudanje strme ulice, i poče ih sjeći. Strigla je, tako, do u dno vrta, do na kraj zida pa se ponovo vratila odakle je počela. Dvije stabljike, čudom, preživješe košnju. Ali padoše nakdnadno. Kod provjeravanja osta li koija neposječenom."
Najbolji zamjenski termin za naslov romana Vježbanje života bio bi roman o povijesti. Najčešće tragajući ranije za svjedocima događaja na stranicama starih novina, a novine jesu, kao što znamo, najprecizniji čuvar obavijesti i njima se usustavatelji povijesti uvijek vraćaju, neovisno o kojoj je reinterpretaciji već riječ, Fabrio je proživljavajući sada i sam vrijeme koje ispisuje ozbiljne stranice koje će biti među najprelistavanijima u budućnosti, i svjestan upravo te činjenice, napisao roman koji se po načinu svoje izgradnje gotovo nimalo ne razlikuje od jadranske duologije (Vježbanje života i Berenikina kosa). Već i sam naslov dan u intertekstualnoj igri, prepletanje triju žanrovskih slojeva, pripovjedačev razgovor s glavnim likom i njegovo izravno komuniciranje s čitateljem, te unošenjem dokumenata (svima nama poznatih), postupci su kroz koje, sada nakon čitanja Vježbanje života, prepoznajemo Fabrija.

Despoti
Ono što politički diskurs uobličuje u iskaz razjedinjeni Hrvati, Fabrio će fino prelesti u priču o obitelji Despot, i to kroz samo nekoliko rečenica u kojima pripovijeda o pokušajima Vjenceslava Despota da nakon povratka u Rijeku sazna istinu o pogibiji svog oca, pa tako i uđe u nekadašnje međusobne odnose obitelji kojoj pripada: "Vjenceslav se urušio u se: zašto se nikad nije usudio doći na Rijeku, u roditeljski dom dok su roditelji još bili živi? Nego je pustio da godine teku, da se tek od vremena do vremena sastaju na Sušaku, uvijek u strahu da ih ne ugleda Jovaninova rodbina? Zašto je pustio da majka umre, da ga sjećanja napuste, da oca izgubi, da kćer pokopa." (str. 308.). I upravo će na groblju prvi put susresti Mafaldu razmišljajući o mrtvima, o grobovima i o sreći koja je vidljiva smao onda kada sve svoje mrtve možemo pokopati na istom mjestu. U suprotnome, a tako je kod većine Fabrijevih likova, i kod većine nas, život će proći u traganju za njima, ili u vraćanju na mjesta gdje oni počivaju. Zbog toga, u tom pozivu osobne povijesti, a u neskladu s prirodnim povijesnim povijesnim zakonitostima određenoga društvenog trenutka, Hrvat Vjenceslav ući će u isti vlak kojim Talijani napuštaju Hrvatsku.

Duboka opčinjenost poviješću
Nedjeljko Fabrio jedan je od onih hrvatskih pisaca u čijem je djelu, pripovijednom i dramskom podjednako, uočliva duboka počinjenost poviješću. Rođen je u Splitu, ovaj Zagrepčanin hvarskog podrijekla koji je presudne godine sazrijevanja proveo u Rijeci, zarana je shvatio da se literatura napaja vremenom koje nije fizikalno i da je za pisca prošlost isto toliko važna koliko i sadašnjost. Podsjetimo li se Hegelove tvrdnje da je Mediteran zbog svoje pozicije (more je sjedinjujući, a ne rastavni element!) središte svjetske povijesti, bit će nam bliži motivi zbog kojih on u "arheološkim" tragovima zavičaja, obilježenog trokutom u kojem se prelamaju hrvatski, talijanski i mitteleuropski utjecaji, uvijek traži svoju opipljivu ili ishodišnu točku.
Dakako, pisac rijetko kad motri povijest očima hladnog znanstvenika. Za njega se ona ne otkriva kao egzaktno mjerljiva i suhoparna činjenica nego kao svojevrstan mit. Premda mit u izvornom smislu označava priču, ne bi se ni u kom slučaju moglo reći da ne korespondira sa stvarnošću...
(Zdravko Zima, Vatra sadašnjosti, pepeo prošlosti, u knjizi Nedjeljko Fabrio, Izabrane pripovijetke)

- 18:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Vježbanje života - Nedjeljko Fabrio - LEKTIRE, LEKTIRA, NOVE LEKTIRE - Blog.hr

Site Map

Homepage

Last updated: 2010, October 24

/ 1 pages
LEKTIRE
         
10/ 3 pages
LEKTIRE
LEKTIRE
LEKTIRE
              
1628336819/ 1 pages
IZBOR IZ HRVATSKE LIRIKE 20. STOLJEĆA - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628336856/ 1 pages
Iz velegradskog podzemlja - Vjenceslav Novak - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628336892/ 1 pages
JUDITA - Marko Marulić - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628337015/ 1 pages
Kabanica - Nikolaj Vasiljevič Gogolj - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628337034/ 1 pages
Kako došlo, tako prošlo - AUGUST ŠENOA - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340046/ 1 pages
Mizantrop - Jean Baptiste - Moliere - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340048/ 1 pages
Mor - Đuro Sudeta - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340052/ 1 pages
Pripovjetke - Ivan Goran Kovačić - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340054/ 1 pages
Mrak na svijetlim stazama - Ivan Goran Kovačić - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340056/ 1 pages
Mrtvi Kapitali - Josip Kozarac - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340059/ 1 pages
Muljika - Dinko Šimunović - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340062/ 1 pages
Najljepše priče klasične starine - Gustav Schwab - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340063/ 1 pages
Nana - Emile Zola - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340066/ 1 pages
Napuklo srce - Brigitte Blobel - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340067/ 1 pages
NEČISTA KRV - Borislav Stanković - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340071/ 1 pages
Nora - Henrik Ibsen - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340072/ 1 pages
Novela od Stanca - Marin Držić - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340075/ 1 pages
NOVELE - Ranko Marinković - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340078/ 1 pages
Odiseja - Homer - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340079/ 1 pages
Okovani Prometej - Eshil - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340080/ 1 pages
Oliwer Twist - Charles Dickens - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340081/ 1 pages
OSMAN - Ivan Gundulić - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340084/ 1 pages
Otac Goriot - Honore de Balsac - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340087/ 1 pages
Pakao - Dante Alighiere - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340088/ 1 pages
Patnje mladog Werthera - Johann Wolfgang Goethe - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340090/ 1 pages
PETAR PAN - JAMES MATTHEW BARRIE - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340258/ 1 pages
Pjesme - Vladimir Vidrić - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340260/ 1 pages
Pjesme - Sergej Jesenjin - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340263/ 1 pages
PJESME - Dobriša Cesarić - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340264/ 1 pages
PLANINE - Petar Zoranić - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340267/ 1 pages
POD STARIM KROVOVIMA - Ksaver Šandor Gjalski - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340269/ 1 pages
Poezija - Silvije Strahimir Kranjčević - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340271/ 1 pages
Poezija - Petar Preradović - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340275/ 1 pages
POSLJEDNJI STIPANČIĆI - VJENCESLAV NOVAK - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340277/ 1 pages
POVJESTICE - August Šenoa - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340283/ 1 pages
POVRATAK FILIPA LATINOVICZA - MIROSLAV KRLEŽA - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340286/ 1 pages
Pravda i druge pripovijetke - Vladan Desnica - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340287/ 1 pages
Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja - Ivo Brešan - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340291/ 1 pages
Prijan Lovro - August Šenoa - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340292/ 1 pages
Pripovjesti - Josip Kozarac - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340294/ 1 pages
PRIPOVIJETKE - IVO ANDRIĆ - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340298/ 1 pages
PROCES I PREOBRAŽAJ - FRANZ KAFKA - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340299/ 1 pages
PROKLETA AVLIJA - IVO ANDRIĆ - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340301/ 1 pages
PROSJAK LUKA - August Šenoa - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628340303/ 1 pages
Proza - Antun Gustav Matoš - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343638/ 1 pages
Pustolov pred vratima - Milan Begović - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343645/ 1 pages
PUTOVANJE CHILDA HARALDA - GEORGE GORDON BYRON - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343649/ 1 pages
Razbojnici - Friedrich Schiller - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343654/ 1 pages
Ribanje i ribarsko prigovaranje - Petar Hektorović - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343718/ 1 pages
Sretni Kraljević - Oscar Wilde - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343719/ 1 pages
STARAC I MORE - ERNEST HEMINGWAY - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343721/ 1 pages
Stolice - Eugene Ionesco - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343722/ 1 pages
Strah u Ulici Lipa - Milovoj Matosec - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343724/ 1 pages
Stranac - Albert Camus - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343726/ 1 pages
Dubrovačka trilogija - Ivo Vojnović - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343729/ 1 pages
Suton - Ivo Vojnović - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343731/ 1 pages
Suze sina razmetnoga - Ivan Gundulić - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343732/ 1 pages
ŠKRTAC - Moliere (Jean Baptiste Poquelin) - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343737/ 1 pages
TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA - SUE TOWNSEND - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343742/ 1 pages
TARTUFFE - Jean Baptiste Moliere - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343747/ 1 pages
TENA - JOSIP KOZARAC - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343751/ 1 pages
Therese Raquin - Emile Zola - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343752/ 1 pages
TRI DOMOBRANA - MIROSLAV KRLEŽA - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343754/ 1 pages
Tri sestre - Anton Pavlović Čehov - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343755/ 1 pages
Trojica u Trnju - Pavao Pavličić - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343757/ 1 pages
U glib - Vjenceslav Novak - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343758/ 1 pages
Ujak Vanja - Antun Pavlovič Čehov - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343759/ 1 pages
Ukroćena Goropadnica - WILLIAM SHAKESPEARE - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343761/ 1 pages
Ulica Predaka - Sunčana Škrinjarić - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343762/ 1 pages
U registraturi - Ante Kovačić - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343764/ 1 pages
Vježbanje života - Nedjeljko Fabrio - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343766/ 1 pages
Voćka poslije kiše - Dorbiša Cesarić - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343768/ 1 pages
Voda - Vladimir Nazor - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343770/ 1 pages
VUCI - Milutin Cihlar Nehajev - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343775/ 1 pages
WAITAPU - JOŽA HORVAT - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343778/ 1 pages
ZAČUĐENI SVATOVI - EUGEN KUMIČIĆ - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343780/ 1 pages
Zaljubljen do ušiju - Miro Gavran - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343781/ 1 pages
ZALJUBLJEN DO UŠIJU - Miro Gavran - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343783/ 1 pages
ZAPISI IZ MRTVOG DOMA - F. M. Dostojevski - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343786/ 1 pages
Zlatarovo zlato - August Šenoa - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343787/ 1 pages
Zločin i kazna - F. M. Dostojevski - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343788/ 1 pages
Zvižduk s Bukovca - Zvonimir Milčec - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr
              
1628343791/ 1 pages
Životinjska farma - George Orwel - LEKTIRE, LEKTIRA, SVE LEKTIRE - Blog.hr



<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje.

< listopad, 2010  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

OTKUP MOBITELA
OTKUP MOBITELA NEISPRAVNIH, OŠTEĆENIH I ISPRAVNIH Otkupljujemo mobitele s hardwerskim i softverskim greškama, oštećene, neispravne,ispravne...