lektire@net.hr
Ako vam treba lektira koje trenutno nema, pošaljite ime lektire i ime pisca na e-mail: lektire@net.hr
Svoje lektire možete također poslat na lektire@net.hr
OGLASNI PPROSTOR
AKO ŽELITE DA SE VAŠ BANER ILI LINK OD VAŠE STRANICE NALAZI OVDJE; MOŽETE NAS KONTAKTIRAT NA E-MAIL: lektire@net.hr
box4
LEKTIRE, LEKTIRA, NOVE LEKTIRE
19.10.2010., utorak
Prijan Lovro - August Šenoa
August Šenoa
Prijan Lovro
Bilješka o piscu
August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838.Sin doseljenika. U svojoj obitelji je prvi počeo pisati svoje prezime hrvatski(dotad je bilo Schönoa).Pučku je školu završio u Zagrebu, a ostalih sedam u Zagrebu. Studirao je u Zagrebu, Beču i Pragu. Književni ga rad udaljava od studija. U Beču 1865. uređuje dva lista. Vraća se u Zagreb 1866., slijedeće godine oženio se sa Slavom Ištvanić. Od 1868. do 1870. radi u kazalištu (umjetnički ravnatelj, dramaturg ). 1871. izdaje svoj prvi roman Zlatarevo zlato. Iste godine postaje veliki gradski bilježnik.1873. biva imenovan gradskim senatorom. 1874. preuzima časopis Vijenac.12.12.1881 umire od upale pluća.
Djela : Zlatarovo Zlato, Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna, Diogenes, Kletva, Prijan Lovro, Barun Ivica, Prosjak Luka, Branka, Smrt Petra Svačića, Propast Venecije, Fratarska oporuka.
Slikar hrvatske društvene stvarnost
“U historičkom romanu moraš analogijom između
prošlosti i sadašnjosti narod dovest do spoznaje
samog sebe.”
August Šenoa(Vijenac, 1874)
Prikazujući prijelomna razdoblja u našoj povijesti, Šenoa je obuhvatio čitav niz događaja, od života plemstva do malih građanskih obitelji , od velikih ratničkih podviga do žučnih rasprava u Hrvatskom saboru, sve do intimnih porodičnih slika i ugođaja , obuhvativši time sve aspekte društvenog života u Hrvata. Vještom fabulom uspio je stvoriti mostove između prošlosti i sadašnjosti, budeći time svijest naroda i prikazujući mu njegovu pravu društvenu zbilju.
Slijedeći geslo iliraca “ Prosvjetom ka znanju” , Šenoa je tražio baš takve motive koji će zaintrigirati tadašnje društvo a i istovremeno prenoseći svoje poruke njima. Svojim motivima i vještim pisanjem , Šenoa je stvorio po prvi put u povijesti Hrvatske književnosti čitalačku publiku, obilježivši tako čitavo stoljeće.
Utjecaj sredine na pojedinca
U svojoj pripovijest Prijan Lovro , Šenoa nam daje portret tragičnog junaka Lovre čija je sudbina određena sumornošću sredine u kojoj se taj junak kreće. U njoj Šenoa raspravlja o odnosu društva i pojedinca, odnosno utjecaju društva na pojedinca. Lovro je osoba iznimnih intelektualnih sposobnosti ali zbog njegova podrijetla društvo ga odbacuje uzrokujući time njegovu propast. Njegovim prvim dolaskom u grad otvaraju mu se novi vidici i on zaželi uzeti komadić slasti što ju je zamišljao u gradskome životu (“Kad je Lovro vidio velike kuće, silu ljudi, visoke tornjeve, kad su mu po prvi put zagrmile velike orgulje, razigra mu se mlado srce preko reda. “).Ali tek što je vidio vanjskoga svijeta stadoše ga kidati od njega ( “ … žarkomu srcu mladića bijaše svijet preuzan, prezalo ono proletjeti preko svijeta, više svijeta, a ovamo ustadoše kidat ga od svijeta, zatvorit ga u sebe …” ). Nemirna duša ne može naći utjehu u zatvoru društvene konvencije već traži slobodan prostor u razvoju vlastitog intelekta. Ali zbog takvih težnji čovjek u tadašnjem društvu biva proganjan i njegova je sudbina samo niz sankcija uvjetovanih društvenim okolnostima ( “… vaša žrtva nije nego obična posljedica naših društvenih okolnosti…”). Društvo uvjetuje razvoj čovjeka, ne pita za njegovo znanje i kvalitete već gleda njegovo porijeklo ( “Svijet obično ne sudi mladića po duševnim vrlinama, već po školskim svjedodžbama ili kasnije po većem ili manjem zvanju. Često klanjaju se ljudi plitkoj glavi jer je uvrštena u red javnog zvanja, često rugaju se umniku jer je ništa, jer ne spada u koju od društvenih kasta…” ).
Stvaranje čitalačke publike
Šenoa u svojim djelima vodi dvije fabule, jednu ljubavnu a drugu temeljenu na povijesnoj građi. Dok je ljubavnu fabulu pisao romantičarski, drugu je vodio iznimno realistički prenoseći svoje poruke čitaocu. Taj izbor dvostruke fabule upotrijebljen je zato da bi se stvorila čitalačka publika na hrvatskom jeziku . Do tada čitatelji su bili zatrpani gomilom jeftinih romana jednakog zapleta, i sve se više počeli okretati stranoj književnosti zaboravljajući svoju. Te je ideje, Šenoa prikazao na samom početku Prijana Lovre dobivši time izliku da prikaže još jedan društveni problem.
Realizam
Realizam je razdoblje u književnosti koje traje od 1830. do 1870. u tom razdoblju dolazi do naglog uzdizanja građanskog društva, stvaranja sve većih klasnih razlika između onih koji imaju i onih koji nemaju. Javlja se bijeda i ideje o utopističkom društvu jednakih. Znanost se postavlja kao temelj ljudskog života i odbacuju mistiku i religiju. Književnici se kritički odnose na društvo iznoseći u svojim djelima sve aspekte tadašnjeg društva. Afirmiraju roman kao književnu vrstu i stvaraju tkz. tipove junaka koji nose osobine određene skupine ljudi.
Preteča realizma
Šenoino razdoblje nazivamo protorealizmom koje prethodi realizmu u Hrvatskoj. Šenoa je u svojim djelima uspio iznjeti na vidjelo probleme tadašnjeg društva i potaknuti nacionalnu svijest. U svojim djelima Šenoa je najavio realizam koji stiže u Hrvatsku na izmaku snaga Europskog realizma.
Zaključak
Ovo djelo zaslužuje prolaznu ocjenu zbog skupljene fabule koja je morala biti malo više razređenija, te ono zahtijeva još rada na njemu.